ONLINE KAMPANJA: PSIHIČKO NASILJE
Kada pričamo o nasilju često će prvi osvrt biti na fizičko i seksualno nasilje, a trebali bismo se osvrnuti i na značaj psihičkog nasilja.
Mnogi autori ističu da je psihičko nasilje najteže kvantificirati, a shodno tome i analizirati. Također, žrtve ne prepoznaju sve njegove oblike, pa vrlo često stručnjacima tijekom istraživanja i promaknu te ostanu nezamijećeni što dovodi do velike tamne brojke.
Budimo svjesni da fizičko nasilje obično uključuje i određene oblike psihičkog nasilja. Psihičko nasilje kod žrtve ruši nezavisnost i samopouzdanje čime žrtva još više postaje ovisna o počinitelju. To je način da se kontrolira drugu osobu na način da ju se kritizira, okrivljuje, posrami ili na drugi način njome kontrolira. Takvo ponašanje postaje konstantan obrazac nasilničkog ponašanja i nasilnih riječi koji umanjuju samopoštovanje osobe i koji umanjuju njezino psihičko zdravlje i funkcioniranje u svakodnevnom životu.
Psihičko nasilje najčešće se događa u partnerskim odnosima, ali nije isključivo rezervirano samo za tu vrstu odnosa, događa se i u drugim odnosima kao što su prijateljstvo, odnosi na radnom mjestu, obitelji i slično.
Ovakva vrsta nasilja je suptilna, tiha, dobro skrivena od okoline.
Psihičko nasilje dovodi do osjećaja straha, ugroženosti, povrede dostojanstva, uključuje verbalne napade, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim riječima, ponižavanje, ismijavanje u javnosti, prekidanje osobe dok govori, iskrivljavanje svega što je osoba rekla, ignoriranje, okrivljavanje žrtve za svoje nasilno ponašanje, kontroliranje telefona i drugih osobnih stvari i dr.
Iako psihičko nasilje ne ostavlja ožiljke i modrice, ono ostavlja posljedice na mentalno zdravlje žrtve, koje može izazvati depresiju, anksioznost, misli o samoubojstvu i pokušaj te razne druge posljedice. Osim posljedica na mentalno zdravlje žrtve, tu su i posljedice koje obuhvaćaju socijalno i ekonomsko funkcioniranje žrtve. Žrtva kod ovog oblika nasilja često pronalazi opravdanje za takvo ponašanje zlostavljača te smatra da će teško dokazati ovu vrstu nasilja pred institucijama. Na kraju, žrtva se osjeća zarobljeno u odnosu.
U literaturi se često koristi pojam emocionalno nasilje čime se nastoji dočarati emocionalna bol koju žrtva osjeća zbog takvih ponašanja.
Ovo nasilje pogađa oba spola, iako u puno većoj mjeri ženski spol. O psihičkom nasilju i nasilju prema muškarcima vrlo malo se piše i govori zbog čega dolazimo do tamnih brojki.
Mladi zbog manjka iskustva često pojedine oblike zlostavljanja interpretiraju kao znakove privrženosti i ljubavi, samim tim ne prepoznaju nasilje koje proživljavaju. Najčešći primjeri: stalna provjera ili drugi pokušaji kontrole ponašanja, znakovi ljubomore ili posesivnosti, kritika, stalne svađe, iskrivljenje činjenica, zbunjivanje, izoliranje od prijatelja ili obitelji, omalovažavanje, verbalno zlostavljanje, sramoćenje, optuživanje, tihi tretman (česti prekid komunikacije u odnosu, „kažnjavanje“ šutnjom), itd.
Osobe koje čine ovo nasilje mogu imati poremećene strukture ličnosti koji svoju veličinu mogu postići i osjetiti jedino omalovažavanjem drugih. U početku, možda će biti pažljivi i ljubazni, kako bi stekli povjerenje, no nakon nekog vremena počinju prvi znakovi.
Ishod kojim se treba završiti takav odnos je izlazak iz emotivnog ili bilo kojeg drugog odnosa. Za to treba imati potpunu emocionalnu snagu.
Emocionalna podrška od bliskih ljudi na koje se žrtva psihičkog zlostavljanja može osloniti je vrlo važna, ali često nije dovoljna kako bi se u potpunosti oporavila. Poželjno da se žrtva obrati stručnim osobama, koje će joj pomoći da razumije proživljeno iskustvo. Najvažnije od svega, stručna osoba će pomoći žrtvi psihičkog nasilja da se osnaži, ojača samopoštovanje i samopouzdanje te usvoji nove obrasce ponašanja i povezivanja s drugim ljudima.
Online kampanja provodi se u sklopu projekta "Podrškom do sigurnosti III" kojeg financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.