Održana međuresorna edukacija na temu rodno uvjetovanog nasilja
Dana 14.2.2024. godine u Šibeniku smo održali međuresornu edukaciju na temu Rodno uvjetovanog nasilja. Gošća predavačica je bila Lana Bobić, teologinja, feministkinja i aktivistkinja.
Edukaciji su prisustvovali predstavnici policije, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Šibensko – kninske županije, pravosuđa, Zavoda za javno zdravstvo i civilnog društva.
U prvom dijelu predavanja Lana je govorila o direktnom, kulturalnom i strukturalnom nasilju dok je drugi dio predavanja bio posvećen važnosti razumijevanja i prepoznavanja prisilne kontrole.
Uvodno Lana pozdravlja izmjene zakona čiji je cilj osnaživanje položaja žrtve, no ističe da izostaje rad na prevenciji nasilja što je jasno ukazano i Konvencijom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Nastavno prenosimo samo neke crtice predavanja koje smo poslušali:
- nasilje nad ženama smatra se kršenjem ljudskih prava i oblikom diskriminacije žena
- iz preambule Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji: …
”prepoznajući da je ostvarenje de iure i de facto ravnopravnosti žena i muškaraca ključni element u sprečavanju nasilja nad ženama; prepoznajući da je nasilje nad ženama manifestacija povijesno nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca, koji su doveli do dominacije nad ženama i diskriminacije žena od strane muškaraca te do sprečavanja punog napretka žena; prepoznajući strukturalnu narav nasilja nad ženama kao rodno utemeljenog nasilja te da je nasilje nad ženama jedan od ključnih socijalnih mehanizama kojim se žene prisilno stavlja u podređen položaj u odnosu na muškarce”...
- “Također se pokazalo da se u postupcima često pronose mitovi o silovanju (da je "pravo" silovanje nasilan čin počinjen od nepoznate osobe kojem se žrtva na sve moguće načine odupire, a sve ostalo je suspektno) i rodne predrasude (da žene žele biti seksualno posjedovane, da lažu da su silovane, te da su same krive ako budu silovane).” (Ivana Radačić o nalazima istraživanja koje je provela o seksualnom nasilju. Seksualno nasilje: mitovi, stereotipi i pravni sustav)
- PRISILNA KONTROLA - Model planskog, sustavnog i dugotrajnog emocionalnog, psihičkog i ekonomskog zlostavljanja koje žrtvu pretvara u taoca zlostavljača (fizičko i seksualno zlostavljanje također mogu biti mehanizmi prisilne kontrole, a prisilna kontrola je svakako prepoznata kao bitan indikator fizičkog i seksualnog nasija te fatalnih ishoda nasilja, uključujući femicid);
- LJUBOMORA i optužbe za prevaru-(jedna od) tehnika kontrole, zastrašivanja i izolacije, najčešće se koristi za opravdanje nasilja
- Zbog posljedica proživljenog nasilja, izrazito je važno da je pristup institucija u pružanju podrške i zaštite od nasilja utemeljen na razumijevanju traume!
Kroz medije ili na drugi način najčešće govorimo o nasilju u partnerskim odnosima. Po pitanju nasilja u partnerskim odnosima ne zaboravimo djecu koja trpe štetne posljedice po njihov emocionalni i psihofizički razvoj. Također, nasilje se može dogoditi bilo kome i u bilo kojemu odnosu: prijateljskom, između roditelja i djece, na radnom mjestu… Ako smo kao građani svjedoci nasilja, budimo to bez osuđivanja i pružimo razumijevanje i podršku (opet) bez osuđivanja jer ne znamo njihovu povijest nasilja niti ćemo je ikad saznati u svojstvu promatrača, a s druge strane ne znamo može li se / i kada se može to nama dogoditi.
Kao odgovorni dionici sustava podrške educirajmo se.
Aktivnost je financirana od strane Ministarstva pravosuđa i uprave i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
