ONLINE KAMPANJA: Uzroci i posljedice nasilja u vezama

Nedostatak znanja i nejasna uvjerenja mladih o sigurnoj i dobroj vezi odnosi se na to da mladi ne znaju da svaku vezu stabilnom čini:

• međusobna tolerancija,
• uzajamno poštivanje potreba svakog partnera,
• međusobno povjerenje,
• određena sloboda svakog partnera za vlastitu organizaciju slobodnog vremena s prijateljima, obitelji i slično.

Dakle, u kvalitetnoj vezi postoji:

• povjerenje - svaka osoba može računati na podršku u dobrim i lošim trenucima,
• poštovanje - osobe vide jedna dugu kao ravnopravne, s jednako važnim potrebama,
• uvažavanje - svaka osoba uvažava mišljenje, stavove i ideje druge osobe,
• podrška – svaka osoba podržava i potiče drugu osobu kako bi dala sve od sebe,
• odgovornost za vlastite postupke,
• zajedničko donošenje odluka,
• otvoreno izražavanje osjećaja – svaka osoba može slobodno izraziti brigu i nesigurnost bez straha od ismijavanja i omalovažavanja,
• aktivno slušanje – svaka osoba daje dovoljno vremena drugoj, pažljivo je sluša i pokušava razumjeti što joj želi reći,
• ohrabrivanje prijateljstava i interesa (sport, hobi) izvan veze,
• prihvaćanje različitosti – osobe u vezi ne pokušavaju promijeniti jedna drugu.

Nedostatak znanja o dobroj vezi uzrokuje posesivnu vezanost u okviru koje mladi partneri često iskazuju nesigurnu privrženost prema partneru.

Djevojke koje se nalaze u nasilnim vezama u većem su riziku od razvoja ovisnosti i rizičnog spolnog ponašanja. One koje su doživjele nasilje u vezi češće izjavljuju da se osjećaju tužno i beznadno te da su razmišljale o pokušaju ili su pokušale samoubojstvo.

Mladići koji su doživjeli nasilje u vezi imaju veći rizik od upuštanja u tučnjave te su kao i djevojke skloniji iskazivati da osjećaju beznadnost i tugu.

Ponekad ponašanje i geste osobe s  kojom smo u emocionalnom odnosu prepoznajemo kao privrženost i strastvenu ljubav, a ono zapravo može biti znak ljubomore, posesivnosti i kontrole.

Nasilje u vezama mladih može se manifestirati kao tjelesno, emocionalno, spolno i ekonomsko, a važno je naglasiti da nakon prvog incidenta ne prestaje nego postaje sve intenzivnije. Znakove nasilja u vezama ponekad je vrlo teško prepoznati.

Kako prepoznati nasilje u vezi:

• On/ona naziva partnericu/partnera različitim pogrdnim imenima (npr. „glupačo“, „idiote“)
• kad su zajedno ili ju/ga vrijeđa i omalovažava pred drugima.
• On/ona se ponaša vrlo ljubomorno kada partnerica/partner priča s drugim dečkima/djevojkama ili prijateljima/prijateljicama.
• Ona/on pronalazi isprike za njegovo/njezino nasilno ponašanje i stalno ga/je opravdava pred drugima.
• On/ona uvijek provjerava gdje je partnerica/partner, s kim je, te zahtijeva da zna u svakom trenutku što radi.
• On/ona često gubi živce, možda čak udara ili razbija predmete kad je ljut/ljuta.
• Ona/on se brine da ne razljuti partnera/partnericu ili izazove njegov/njezin bijes.
• Ona/on često odustaje od stvari koje su joj/mu nekada bile važne, kao što je npr. druženje i izlasci s prijateljima/prijateljicama ili bavljenje nekom aktivnošću, te postaje sve više izolirana/izoliran i usmjerena/usmjeren samo na partnera/partnericu.
• Njene/njegove ocjene, fizički izgled, tjelesna težina su se drastično promijenile. To mogu biti znaci depresije koji mogu ukazivati na zlostavljanje.
• Ona/on ima povrede, rane koje ne može objasniti ili su objašnjenja koja daje „prozirna“ i neuvjerljiva.

Što možeš učiniti ako sumnjaš da je  tvoj prijatelj/vršnjak izložen nasilju:

• dati do znanja da želiš razgovarati i pokazati zabrinutost jer se osoba koja trpi nasilje u vezi osjeća izolirano i nesretno
• poslušati bez ocjenjivanja i procjenjivanja sve što osoba ima reći
• biti podrška; reći da si tu za njega/nju
• dati do znanja i verbalizirati neslaganje sa nasilnim ponašanjem njezina/njegova partnera/partnerice
• pomoći potražiti informacije i pomoć
• reći odrasloj osobi što se događa prijatelju/prijateljici
• otići sa njom/njim kod neke odrasle osobe/potražiti pomoć u savjetovalištu…

Online kampanja provodi se u sklopu projekta "Podrškom do sigurnosti III" kojeg financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.