ONLINE KAMPANJA: ELEKTRONIČKO NASILJE
Digitalno doba olakšalo je svakodnevni život, ali nas također učinilo izloženijima elektroničkom nasilju.
Nasilje na internetu najčešće predstavlja zlostavljanje korištenjem digitalnih tehnologija kao što su društvene mreže. Takvo ponašanje se ponavlja s namjerom izazivanja bijesa, zastrašivanja ili sramoćenja onih koje su mete takvog zlostavljanja. To bi predstavljalo ponašanje kao što je širenje laži, objavljivanje fotografija čiji je cilj sramoćenje, slanje uvredljivih poruka ili prijetnji putem platformi za dopisivanje i slično.
Prema dosadašnjim istraživanjima žene su češće žrtve seksualnog uznemiravanja i uhođenja na internetu nego muškarci.
- Studija Službe Europskog parlamenta za istraživanje provedena pod naslovom „Borba protiv rodno uvjetovanog nasilja: Nasilje na internetu“ procijenili su da je 4% do 7% žena u Uniji u 12 mjeseci koji su prethodili studiji doživjelo uznemiravanje na internetu, te da je između 1% do 3% doživjelo uhođenje na internetu.
- Ankete zaklade World Wide Web Foundation koja je provedena 2020.godine među ispitanicima iz 180 zemalja svijeta pokazala je da je 52% mladih djevojaka i žena doživjelo zlostavljanje na internetu kao što je dijeljenje fotografija, videozapisa bez njihovog pristanka, seksualno uznemiravanje, krivotvoreni sadržaj i slično.
- Prema izvješću Europskog ženskog lobija, za žene je vjerojatnost iskustva online uznemiravanja čak 27 puta veća nego za muškarce.
Istraživanja i studije upućuju da su milijuni žena i djevojaka diljem svijeta žrtve rodno uvjetovanog nasilja. Pravna podloga koja omogućuje zaštitu žena od elektroničkog nasilja je Konvencija VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) koja definira opće karakteristike rodno utemeljenog nasilja i obveze države pri suzbijanju takvog nasilja, kao i Dodatni protokol VE uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu.
Ne postoji univerzalna definicija, no UN Special Rapporteur on Violence against Women definira ga kao bilo koji čin rodno uvjetovanog nasilja prema ženama koji je počinjen, potpomognut ili pogoršan djelomično ili u potpunosti upotrebom informacijsko komunikacijskih tehnologija, poput interneta, mobilnih telefona, platformi društvenih medija ili e-pošte, prema ženi iz razloga jer je ona žena ili nerazmjerno pogađa žene.
Istraživanja o nasilju na internetu među djecom i mladima navodi:
- 84 % djece u Hrvatskoj ima pristup internetu preko mobilnih telefona
- 96 % učenika u Hrvatskoj ima svoj mobitel
- 12 % djece u dobi od 9 do 16 godina bilo je izloženo uznemirujućim sadržajima na internetu
- Svaka deseta žena doživjela je jedan oblik nasilja na internetu do svoje 15. godine
Posljedice elektroničkog nasilja mogu trajati dugo te utjecati na osobu na razne načine. Cilj je povrijediti, uznemiriti ili na bilo koji način oštetiti žrtvu. To uključuje poticanje grupne mržnje, uznemiravanje, uhođenje, vrijeđanje, prijetnje, širenje nasilnih komentara, i slično. Postoje razni oblici nasilja na internetu u kojim slučajevima je žena žrtva, a to su uhođenje, objavljivanje pornografskog sadržaja bez pristanka žrtve (tzv. osvetnička pornografija), rodno uvjetovano vrijeđanje i uznemiravanje, ponižavanje žena zbog njihove seksualnosti, seksualne iznude, prijetnje silovanjem, itd.
Uhođenje na internetu kao jedna vrsta ponašanja kojom se služi nasilnik smatra se uhođenje putem e-pošte, SMS poruka, poruka preko interneta objavljivanje uvredljivih komentara o žrtvi na internetu, dijeljenje privatnih fotografija ili videozapisa žrtve i drugi načini povezani s internetom. Uhođenje uključuje ponovljene incidente koji se pojedinačno mogu smatrati bezopasnim, ali zajedno čine da se žrtva ne osjeća sigurno, uzrokuju napetost, uznemirenost ili strah.
Najčešći oblik online nasilja koji se provodi prema ženama je objavljivanje pornografskog sadržaja bez pristanka žrtve, poznatije pod nazivom seksualno iskorištavanje na internetu ili osvetnička pornografija. Naš zakonodavac osvetničku pornografiju je prepoznao i definirao te 2022. kao novo kazneno djelo propisao Zloupotreba snimke spolno eksplicitnog sadržaja. Počinitelj ovog kaznenog djela često je bivši partner koji je došao do fotografije ili videozapisa tijekom prethodne veze sa žrtvom, a cilj mu je javno poniziti ili osramotiti žrtvu radi okončanja veze.
Online svijet dio je naše svakodnevnice stoga je važno biti oprezan, važno je prijaviti elektroničko nasilje i važno je osobi koja je doživjela elektroničko nasilje pružiti potporu i razumijevanje, a ne osuđivanje.
Online kampanja provodi se u sklopu projekta "Podrškom do sigurnosti III" kojeg financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.