ONLINE KAMPANJA: Elektroničko nasilje nad ženama
Elektroničko nasilje se pojavljuje u raznim oblicima od klevete i ogovaranja do elektroničkog seksualnog nasilja kao najopasnije pojave. Prema dostupnim podacima žene su značajno češće žrtve seksualnog uhođenja i uznemiravanja na internetu nego muškarci.
Žene diljem svijeta su žrtve raznih oblika rodno uvjetovanog nasilja koje se događa iza zatvorenih vrata u domovima, uredima, javnim mjestima, a sve češće i elektroničkim putem.
Nasilje na internetu zasnovano na rodu nije nova pojava, radi se o kontinuiranom nasilju nad ženama koje se prelijeva s „offline“ na „online“ svijet.
UN definira elektroničko nasilje prema ženama kao bilo koji čin rodno uvjetovanog nasilja prema ženama koji je počinjen, pogoršan ili potpomognut djelomično ili u potpunosti upotrebom informacijsko komunikacijskih tehnologija, primjerice interneta, prema ženi jer je ona žena ili nerazmjerno pogađa žene.
Oblici rodno zasnovanog elektroničkog nasilja uključuje online govor mržnje, trolling, uznemiravanje na internetu, uhođenje na internetu, napad na privatnost, doxing, dijeljenje sadržaja bez pristanka, hakiranje, krađu identiteta, cyberbullying, seksualno iskorištavanje ili osvetnička pornografija.
Najčešći oblik online nasilja je objavljivanje pornografskog sadržaja bez pristanka žrtve. Osvetnička pornografija je pojam koji se uvriježio u medijima i javnosti, a riječ je o zlouporabi snimki spolno eksplicitnog sadržaja, odnosno o napadu na privatnost koji izaziva iznimno teške posljedice kod žrtve.
Rodno uvjetovano nasilje, a to uključuje i nasilje na internetu, i dalje pogoršavaju društveni izazovi. Postizanje rodne ravnopravnosti podrazumijeva iskorjenjivanje svih oblika rodno uvjetovanog nasilja i uklanjanje prepreka koje sprečavaju žene da u potpunosti ostvare svoja prava.
Online kampanja provodi se u sklopu projekta "Podrškom do sigurnosti III" kojeg financira
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.